Filozofija mitologije I

Description

Svezak prvi: Monoteizam (predavanja 1-6), Mitologija (predavanja 7-13)Svezak drugi: Mitologija (predavanja 14-29)Doći nad bitak i u slobodan odnos spram njega, to je pravo nastojanje filozofije. Jestvujuće samo je već po sebi samom također ono od bitka i spram bitka slobodno, i uopće nam je jedino jestvujuće sdmo od važnosti. Bitak je bez važnosti, bitak je na svaki način samo acces-sorium, neko pridolazeće onome što jest. To hoćemo spoznati, i spoznaja onoga što jest zapravo je ona koja se u filozofiji traži. Kad se sve druge znanosti, pretpostavi li se da se čak i one čine kao da se bave jestvujućem, na koncu bave samo bitkom, ili barem ne jestvujućem samim, razlikuje se filozofija od svih drugih znanosti baš time što pita za onim koje jest (ne za bitkom), time stoje znanost biti (jer "bit" nazivamo ono koje jest, ili jestvujuće sdmo), što je scientia Entis, kako ju se posve ispravno objašnjava, premda u slijedu, kako ćemo vidjeti, mora pridoći još jedna odredba. Započeti filozofiju bitkom znači postaviti je ravno na glavu, znaci osuditi se na to da se ni sad ni ikada više ne probije do slobode.Ali sav je bitak stavljenost van, eksponiranost, takoreći neko stajanje izvan, kao što je izraženo u latinskom extare, ali budući da prema pretpostavci nemamo ništa u odnosu na što bi subjekt mogao biti izvanstavljen, ex-stirajući, povlači nam se on u centar, u dubinu svoje puke subjektnosti, te dakle ipak imamo, premda smo htjeli odmah početi s višim, savršenijim pojmom, imamo ipak puki subjekt, i to kao ono nejestvujuće, kao ono non ex-stans, sed in-stans (unutra ostajuće). Taj početak s nejestvujućim nezaobilazan je, neizbježan, to nije ono što hoćemo, i mi taj početak stavljamo ne zato jer hoćemo nego zato jer ne možemo drukčije, on je ono nehtijeto (baš kao takav pojavit će nam se kasnije u mitologiji), on je ono ne zapravo stavljeno, već ono što se tek ne može ne staviti, ono ne zapravo jestvujuće, već tek ono što ne može ne biti, što ne možemo izbjeći da stavimo.